gimnazija u Krapini

zgrada gimnazije

gimnazija u Krapini. Prva gimnazija u Krapini započela je s radom u kolovozu 1812. Postoje dokumenti iz kojih je vidljivo da je gradska uprava posvećivala sve veću brigu gimnaziji i nastojala poboljšati uvjete njezina rada. Gimnaziju su pohađali i učenici iz okolice te od 1814. plaćali školarinu. Nepoznati su razlozi zbog kojih je gimnazija bila ukinuta, no nakon 1823. više se ne spominje.

Građanstvo Krapine i poglavarstva zagorskih općina uporno su tražili otvaranje male gimnazije. Kraljevska zemaljska vlada u lipnju 1907. donijela je odluku kojom se od školske godine 1907/08. ukida 5, 6. i 7. razred Visoke pučke škole u Krapini, te se privremeno otvara 1, 2. i 3. razred Male realne gimnazije. Početkom školske godine 1908/09. visokim otpisom Kraljevske zemaljske vlade ukinut je i 8. razred Više pučke škole u Krapini, te istodobno otvoren 4. razred realne gimnazije. Tim aktom zaokružen je četverogodišnji gimnazijski obrazovni ciklus. S obzirom na predmete koji su se izučavali, 3. i 4. razred bili su realni i realno-gimnazijski. Za upis u gimnaziju učenici su plaćali određeni iznos, a siromašni i nadareni učenici mogli su na temelju odluke Nastavničkoga zbora biti oslobođeni plaćanja školarine. Društvo za podupiranje siromašnih vrijednih učenika privremene Male realne gimnazije osnovano je 1916. rješenjem Kraljevske zemaljske vlade. Osim novčane pomoći, učenici su potpomagani knjigama, odjećom, obućom, a krapinske obitelji udomljavale su pojedine učenike za trajanja školske godine. O ugledu krapinske Male realne gimnazije svjedoče dopisi banske vlade u kojima se ona uvijek s pohvalama osvrće na rad i rezultate te škole. O njezinoj privlačnosti svjedoči i broj upisanih učenika koji je stalno rastao: 1910/11. krapinsku Malu realnu gimnaziju pohađalo je 111 učenika. Početak školske godine 1918/19. obilježio je važan trenutak za opstojnost krapinske Male realne gimnazije: visokim otpisom Kraljevske zemaljske vlade konačno je riješen status do tada privremene gimnazije i odlučeno je da se taj »učevni zavod imade odsad zvati Kraljevska mala realna gimnazija u Krapini«. Trag u znanstvenome i kulturnome životu Hrvatske ostavili su već tada učenici Male realne gimnazije u Krapini: → Pavao Bolfek, pravnik, → Marko Kiš Šaulovečki, skladatelj, → Franjo Krleža, kemičar, → Josip Seissel, arhitekt i slikar.

Kada je 1929. Ministarstvo prosvjete ukidalo gimnazije u manjim gradovima, i Kraljevska mala realna gimnazija u Krapini ukinuta je brzojavno, bez objašnjenja. Time je ne samo Krapina nego i cijelo Hrvatsko zagorje ostalo bez gimnazije, koja je bila pretvorena u građansku školu. Započela je borba za ponovno vraćanje gimnazije u Krapinu, o čemu svjedoče žestoki napisi iz tadašnjega tiska. Nakon proglašenja NDH udovoljeno je molbama Krapinaca. Poglavnik Ante Pavelić donio je odredbu »da se u početku školske godine 1941./1942. otvori državna nepodpuna mješovita realna gimnazija u Krapini, i to odmah sa sva četiri razreda«. Prijelaz građanske škole u gimnaziju nije se dogodio preko noći, tako da su neko vrijeme usporedno djelovale obje škole, i to u vrlo teškim uvjetima. U jesen 1945. novo Ministarstvo prosvjete otvorilo je peti gimnazijski razred, a sljedećih godina i sve ostale razrede. Krapina prvi put u svojoj povijesti dobiva potpunu gimnaziju, tada jedinu na području Hrvatskoga zagorja. Povećanjem gimnazijskih razreda stara je zgrada postala pretijesna pa je 1946. odlučeno da se izgradi nova. Prema nacrtu arhitekta Vlade Antolića na zapadno krilo stare zgrade 1948/49. dograđeno je novo. Od školske godine 1955/56. postupno su ukidani niži gimnazijski razredi, koji su pridruženi osmogodišnjoj školi. God. 1957. gimnazija je proslavila 50. obljetnicu osnutka svečanom akademijom za cjelokupno građanstvo. Školske godine 1959/60. maturirao je posljednji naraštaj školovan u osmorazrednoj gimnaziji, a u novu, četverogodišnju gimnaziju, upisali su se učenici isključivo na temelju svjedodžbe osmoga razreda osnovne škole. Krapinska se gimnazija opredijelila za tzv. pedagoški smjer, kombinaciju prirodnoga i društvenoga smjera. Od 1966. radila je prema privremenomu planu i programu za gimnazije općega smjera. Prvi korak u provođenju reforme obrazovanja u Krapini bila je Odluka o spajanju Upravne škole Krapina s Gimnazijom Krapina u jedinstvenu ustanovu pod imenom Srednjoškolski centar Krapina. Školske godine 1975/76. počeo se provoditi novi nastavni plan, a 1977/78. položio je maturu zadnji gimnazijski naraštaj. Godine 1983. Srednjoškolski centar promijenio je naziv u Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje. Početkom travnja 1991. Centar je dobio rješenje za izvođenje obrazovnoga programa matematičke i jezične gimnazije. Ministarstvo prosvjete potkraj školske godine 1991/92. tražilo je da se Centar podijeli na gimnaziju kao zasebnu školu i strukovnu školu s tehničkom i obrtničko-industrijskom školom. Skupština općine Krapina 1992. usvojila je odluku o prestanku postojanja Centra i donijela odluku o osnivanju dviju škola: Gimnazije Krapina i Strukovne škole Krapina s tehničkom i obrtničko-industrijskom školom. Do te podjele nije došlo pa je Centar i dalje administrativno ostao jedna cjelina. Od 1993. nosi naziv Srednja škola Krapina, s tim da su unutar nje djelovale dvije zasebne jedinice: Gimnazija i Strukovna škola s tehničkom i obrtničko-industrijskom školom. To ime škola nosi i danas. Školske godine 1992/93. u Srednjoj školi Krapina bilo je osam gimnazijskih razreda u dva usmjerenja, općem i prirodoslovno-matematičkom, a 1995. otvoren je i jezični smjer. Ti gimnazijski razredi nastavljaju se na tradiciju gimnazijskoga obrazovanja u Krapini, za koju su se Zagorci u prošlosti postojano zalagali. Tijekom 2007. u Srednjoj školi održavane su različite manifestacije posvećene stogodišnjici gimnazije. Pedeset godina nakon izdavanja spomenice tiskana je monografija Gimnazija u Krapini, autorice Veronike Ferček-Cekol, u kojoj su navedeni svi učenici i biografije krapinskih gimnazijalaca koji su se istaknuli u kulturnome, javnome, znanstvenome i političkome životu.

LIT.: Gimnazija u Krapini 1907–1957, Krapina 1959. • V. Ferček-Cekol, Gimnazija u Krapini, Krapina 2009.

V. Ferček-Cekol