radiopostaje

radiopostaje, tvrtke koje proizvode i emitiraju zvučni, odnosno radijski program. Prve radiopostaje na području Hrvatskoga zagorja djeluju od sredine XX. st. Prvi se na srednjem radiovalu 1594 kHz 30. XII. 1962. oglasio → Radio Zabok, koji je djelovao na području tadašnje općine Zabok. Program Radija ubrzo je prihvaćen u cijelome Zagorju, od Zaprešića do Bednje, a najpopularnija emisija, Vaše želje, čestitke i pozdravi, osim što je privlačila slušatelje, bila je i važan izvor prihoda. Cjelodnevni program počeo se emitirati 1980-ih i, nakon kraćega kriznog razdoblja u radu, ponovno od 1991. God. 1998. Radio je dobio i novu frekvenciju – 87,8 MHz. Od 25. V. 1967. program emitira → Radio Hrvatsko zagorje Krapina na 90,1 MHz (danas na pet frekvencija), od početka kontinuirano izvještavajući o događajima u političkome, kulturnome, gospodarskome i javnome životu Hrvatskoga zagorja. Posebna se pažnja posvećuje njegovanju kulturne baštine i kajkavskoga izričaja, a program se isprepleće s → Festivalom kajkavskih popevki, odnosno sa svim manifestacijama → Tjedna kajkavske kulture. Od 1997. Radio je organizator → Zagorskoga glazbenog festivala Krijesnica. Na frekvencijama Radija 1990–93. emitirao je Radio Večernji list, koji je pokrivao područje od Virovitice, preko Ivanca, Križevaca, Bjelovara, Čazme, Varaždina, Vrbovca, Krapine, Zaboka, Donje Stubice, Zlatara i Karlovca, do Ogulina.

Ivanečko područje medijski pokriva → Radio Ivanec, koji je program počeo emitirati 26. VII. 1969, u početku nekoliko puta tjedno po nekoliko sati. Trenutačno je u stečaju, a cjelodnevni program, o svim važnim događanjima na području koncesije, emitira na 92,8 Mhz. Od 29. XII. 1971. svoj je program službeno počeo emitirati i → Radio Stubica, osnovan kao glasilo Narodnoga sveučilišta Donja Stubica. S posebnim naglaskom na svakodnevnome pregledu županijskih i lokalnih zbivanja, danas emitira cjelodnevni program na frekvencijama 95,6 i 106,9 MHz, pokrivajući Hrvatsko zagorje, Prigorje, područje Samobora, Varaždina, Sesveta te dijelove Zagreba, a putem interneta slušaju ga i hrvatski iseljenici. Radiopostaja → Radio Novi Marof službeno je krenula s emitiranjem programa 23. VII. 1972. u sklopu tadašnjega Narodnoga sveučilišta Novi Marof. Program se u početku emitirao srijedom, subotom i nedjeljom, a s godinama se broj sati dnevnoga emitiranja povećavao. Danas na frekvenciji 97,5 Mhz emitira cjelodnevni program, u kojem su zastupljene informativne, edukativne, sportske i glazbene emisije kojima se nastoje zadovoljiti interesi i potrebe slušatelja.

Radio Zlatar Bistrica započeo je emitiranje programa kao općinska radiopostaja 25. V. 1982. na frekvenciji 98,1 MHz (danas 97,9 MHz). U prvim javljanjima i emisijama sudjelovali su novinar i urednik Mirko Sviben, tehničar Josip Cerčić i direktor Zvonimir Dodig. Do 1. I. 1983. program je tijekom tjedna trajao četiri, potom 13 sati, a danas se emitira cjelodnevni program. Dana 25. IV. 1992. preimenovan je u Radio Zlatar, a sjedište je 1993. iz Zlatar Bistrice preseljeno u Zlatar. Od 1. IX. 1995. djeluje kao samostalno društvo s ograničenom odgovornošću. Uz zabavne emisije, emisije iz gospodarstva, kulture i sporta, svojim informativnim programom, koji se uglavnom sastoji od lokalnih vijesti, medijski pokriva zanimljiva događanja na području koncesije: Grad Zlatar i okolne općine (Mihovljan, Mače, Lobor, Zlatar Bistrica, Konjščina, Hrašćina, Budinščina, Novi Golubovec).

Kao službeno glasilo općine Zaprešić, Radio Zaprešić osnovao je 1987. ondašnji Socijalistički savez. Program je počeo emitirati 15. I. iste godine na frekvenciji 99,5 MHz. Prvi spikeri bili su Silva Pavić i Zvonko Šeb. Krajem 1980-ih Radio je promijenio ime u Radio Luna, a 1992. u Krugovalna postaja Zaprešić. Svoju su novinarsku karijeru na Radiju započeli danas renomirani novinari i voditelji Ana Lacković Varga, Mislav Togonal, Karmela Vukov Colić i Krunoslav Belko. Krajem 1990-ih Radiju je vraćeno prvotno ime, pod kojim je djelovao do rujna 2015, kad je preimenovan u Z FM. God. 2004–06. zapadni dio Zagreba pokrivao je frekvencijom 104,2 MHz, a 2006. proširena mu je koncesija na 96,0 MHz, čime se i čujnost proširila na šire područje Zaprešića i zapadni dio Zagreba. Cjelodnevni program emitira od 2001. Od samih početaka na Radiju se njegovala urbana kultura, no ostavljao se i prostor tradiciji kroz specijalizirane emisije, uz emisije o aktualnim političkim, društvenim, kulturnim i sportskim temama. Prvi direktor Radija bio je Borislav Krivokapić, a slijedili su Goran Grgec (1992), Jakov Romić (1993–2011), Željko Brkić (2011–15) i Marko Vujnovac (od 2015).

Prva privatna radiopostaja u Hrvatskome zagorju, Radio Kaj, svoj je program počela emitirati u Krapini 3. V. 1990. U početku je emitirao nekoliko sati dnevno u podnajmu Radija Krapina, od 1993. bio je lokalni radio za područje općina Pregrada i Klanjec, 2005. dobio je regionalnu, a 2013. današnju koncesiju za Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju te gradove Zagreb, Čakovec i Koprivnica. Osnivač i direktor Radija je Drago Gradečak, a urednica programa Biserka Jakšić. Popularan je na cjelokupnome kajkavskom području, a putem mnogobrojnih medijskih kanala povezuje Zagorce u zavičaju s onima u svijetu. Emitira vlastitu dnevnu informativnu emisiju (Kaj je aktualno) i emisiju o radu lokalne samouprave (Po kajkavskom kraju). Programskim sadržajem potiče njegovanje tradicijskih vrijednosti i autohtone kajkavske glazbe (Kaj vu duši). Marketinški odjel organizira mnogobrojne projekte (Dajmo djeci korijene i krila, od 2013), manifestacije (Zagorski gospodarski zbor, od 1992; Sto posto zagorsko, od 2010), festivale (→ Igrajte nam mužikaši, u suradnji s udrugom Kajscena, od 2000; Pjesma i tambura, od 2005) i koncerte (Od Kaja do Fale, Zagorje Dubrovniku i dr.). Danas emitira na 19 različitih frekvencija u rasponu od 88,9 do 106,3 MHz, a sjedište mu je u Zagrebu.

U mlađe zagorske radiopostaje ubraja se Radio Marija Bistrica, katolička radiopostaja osnovana 1998. inicijativom monsinjora L. Cindorija, tadašnjega upravitelja bistričkoga svetišta, s ciljem institucionalne i kulturne promidžbe Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i Općine Marija Bistrica, u vlasništvu kojih je i danas. Budući da je kao medij namijenjen bistričkim vjernicima i hodočasnicima, program je započeo 4. IV. 1999. prijenosom središnje svete mise iz bazilike Majke Božje Bistričke. Program se emitira na frekvenciji 100,4 MHz te pokriva područje gotovo cijele Krapinsko-zagorske županije, ali i dijelove Zagrebačke, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske te Koprivničko-križevačke županije. Programska shema obuhvaća informativni, vjerski, zabavno-glazbeni i propagandni program. Od 2009. program se prenosi i uživo putem interneta. Radiju 1 Oroslavje, najmlađoj radiopostaji u Krapinsko-zagorskoj županiji koncesija je dodijeljena 1999, a službeno emitira program od 1. X. 2000. na području grada Oroslavja, iako njegova čujnost seže i do okolnih mjesta. Osnivač i vlasnik Radija je Zagorje 89 d.o.o. Krapinske Toplice. Samofinanciran i komercijalno orijentiran, Radio svojim programom, okosnicu kojega čine informativni sadržaji, nastoji obuhvatiti sva područja lokalnoga života: od politike i gospodarstva do glazbe, kulture i sporta. Radi nedostatka financijskih sredstava udružio se s drugim lokalnim radiopostajama u Soundset, nacionalnu mrežu lokalnih radiopostaja, te kao Soundset Oroslavje program emitira svakodnevno od 10 do 14 sati na frekvenciji 89,0 MHz. Radio 049 iz Krapine, također uključen u Soundset mrežu, kao Soundset Krapina program emitira svakodnevno od 10 do 14 sati na 92,8 MHz. Program je usmjeren na Krapinčane i njihove probleme i potrebe, redovito ih izvještavajući o svim događanjima u Krapini i okolici. Od postojećih radiopostaja na zagorskome području, samo je Radiju Kaj dodijeljena županijska koncesija, dok ostale postaje emitiraju na gradskoj razini. Sve su članice Udruge hrvatskih lokalnih javnih glasila te svake godine aktivno sudjeluju na Radijskome festivalu. Svima su zajednički ciljevi informiranje, zabava i obrazovni sadržaji. Uz tiskovne medije, uvelike pridonose promidžbi svih posebnosti Hrvatskoga zagorja, informirajući užu i širu javnost o radu i dostignućima na zagorskome području, te njeguju kajkavštinu i kulturnu baštinu zagorskoga kraja.

LIT.: T. Gregurović (ur.), Naših 30 godina: 1967–1997, Krapina 1997. • P. Mikac, Radio Zabok: rasadnik zagorskih medija, Hrvatsko zagorje, 11(2005) 3–4. • S. Susović, 37 godina Radio Stubice, Hrvatsko zagorje, 13(2007) 3–4. • P. Mikac, Osnivanje i početak rada prve lokalne radiostanice u Hrvatskom zagorju, Godišnjak grada Zaboka, 1(2013).

D. Kozina i I. Klobučar Srbić