Vinica (naselje)

župna crkva sv. Marka Evanđelista, 1808.

župna crkva sv. Marka Evanđelista, 1808.

župna crkva sv. Marka Evanđelista, 1808.

Vinica, naselje u istoimenoj općini u Varaždinskoj županiji; 965 stanovnika. Smjestila se sjeverozapadno od Varaždina, na dodiru Vinica brega, krajnjega istočnog obronka Ravne gore, i dravske nizine. Razvijeni su poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, građevinarstvo (kamenolom), trgovina, promet, obrt i ugostiteljstvo. Osnovna škola Vinica, utemeljena 1785, nalazi se u naselju Marčan. DVD Vinica, osnovan 1889. pod pokroviteljstvom grofa M. Bombellesa ml., jedno je od najstarijih vatrogasnih društava u Hrvatskome zagorju. Osim vatrogastva, kroz Društvo su djelovale različite sekcije (tamburaška, limena glazba, pjevačko društvo), a 1950. osnovan je i prvi ženski vatrogasni odjel. Grof Bombelles ml. poticao je utemeljenje i djelovanje mnogih društvenih, kulturnih i zdravstvenih ustanova viničkoga kraja. Upravljao je zakladom viničke ubožnice, utemeljene 1780-ih, a njegovom zaslugom otvorena je 1888. Ljekarna k’ angjelu Viktora Parapatića. Potaknuo je osnivanje Viničke štedionice 1906, dioničkoga društva koje je, nakon što je prestalo poslovati, naslijedila 1912. Podružnica Prve hrvatske štedionice u Vinici. U Vinici je od 1887. djelovalo povjerenstvo Matice hrvatske, a od 1904. Hrvatska čitaonica. Poštanski ured u Vinici otvoren je 1869, brzojavni ured 1887, a telefon je pušten u promet 1905. Početci Lovačke udruge Opeka Vinica vezani su uz organizirani lov na vlastelinstvu Opeka grofa Bombellesa. Na području Vinice djeluju nogometni klub Vinica (1946), košarkaški klub Omladinac (1985) i biciklističko društvo Opeka (1994). KUD Vinica, osnovan 1979, okuplja svoje članove u dvjema sekcijama – folklornoj i tamburaškoj. Vinica je bila središte županijskoga (do 1875), a od 1912. podružnice varaždinskoga kotarskog suda.

Vinička župna crkva sv. Marka Evanđelista na granici naselja → Marčan i Vinica, izgrađena je 1808. na mjestu starije gotičke crkve, koja se prvi put spominje 1334. u popisu župa Zagrebačke biskupije. Dvorac Vinica Gornja u središtu naselja, od početka XVIII. st. bio je u vlasništvu obitelji Drašković, poslije je pripadao obiteljima Patačić, Buchgraber, Köröskeny i dr., a jedno je vrijeme bio i isusovački ljetnikovac. Dvokatna je barokna građevina četverokutna tlocrta s arkadnim hodnicima. Između dvaju svjetskih ratova u njemu je bila smještena općina, a ranije sud. Danas je prazan, a posljednjih desetljeća u njemu je bila tvornica rublja, pa je za te potrebe bio pregrađivan. Uz dvorac je pranger, kameni sramotni stup, i mjera za žito s latinskim natpisom iz 1643. i stiliziranim ljudskim glavama. Na baroknome kamenom postolju, kraj potoka Vinica, nalazi se kip sv. Ivana Nepomuka (sredina XVIII. st., obnovljen 1808). Dvorac Vinica Donja, prvotno u vlasništvu obitelji Patačić, potom Köröskeny, podignut je potkraj XVII. ili početkom XVIII. st. kao jednokatna građevina tlocrta u obliku slova »L«. Poslije su dograđena još dva krila, koja su s prijašnjim zdanjem formirala unutrašnje dvorište. Dvorac je pregrađivan u XIX. i XX. st., a obnovljen 1964. Na brijegu iznad središnjega viničkog trga nalazi se jednokatna kurija Matačić-Dolansky, koja nad glavnim ulazom ima ključ s natpisom na mađarskome iz 1669. Zidovi soba na katu oslikani su kasnobarokno-klasicističkim slikama s prizorima iz rimske mitologije i cvjetnim uresima (kraj XVIII. st.). U XVIII. i XIX. st. podignuto je u Vinici još nekoliko kurija: Pucz-Niczky, Galeković-Trampuš, Keglević, Cziboczy i dr.

Na području Vinice vjerojatno je bila rimska naseobina. U izvorima se prvi put spominje 1353. kao utvrda → Vinica u vlasništvu kralja Sigismunda Luksemburgovca. Kao trgovište, Vinica se spominje 1477, a 1580. dobila je sajmišne povlastice od Rudolfa II. Habsburgovca. Zbog razvijene trgovine i obrta postala je važno trgovačko središte u županiji. Tijekom vremena vinički posjed bio je usitnjen među obiteljima Drašković, Keglević, Malakoczy i dr., utvrda je prepuštena propadanju, a plemstvo je započelo graditi kurije i dvorce u nizini (→ Opeka, → Bajnski dvori).

LIT.: A. Košćak, Župa sv. Marka Evanđelista – Vinica, Zagreb–Vinica 2013.

A. Kaniški i R.