Lobor (područje Općine)

karta Općine

grb Općine

svetište Majke Božje Gorske i Ivanščica

Lobor, općina u sjevernome dijelu Krapinsko-zagorske županije. Obuhvaća pretežito brežuljkasto i nisko brdovito područje s Ivanščicom na sjeveru te doline potoka Reka i Vinipotok; površine 43,2 km². Općinsko sjedište i najveće naselje je → Lobor. Obuhvaća naselja (broj stanovnika 2021): Cebovec (42), Lobor (477), Markušbrijeg (387), Petrova Gora (405), Stari Golubovec (162), Šipki (105), Velika Petrovagorska (224), Vinipotok (311), Vojnovec Loborski (324), Završje Loborsko (266). Ukupno 2703 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u padu (-15,2%). Uz poljodjelstvo i šumarstvo, stanovništvo je zaposleno u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, obrtništvu, trgovini te djelatnostima zdravstvene i socijalne skrbi. Područje općine uglavnom pripada župi sv. Ane sa sjedištem u Loboru. Središnja Osnovna škola Franje Horvata Kiša ima područnu školu u Petrovoj Gori. Na području općine djeluju DVD Lobor (1923), Lovačko društvo »Oštrc« (1938), Športsko društvo Lobor (1970), KUD Lobor (1973), Loborske Mažoretkinje (1994), Športsko ribolovno društvo »Pastrva« (2002), Športsko društvo »Vihor« Vinipotok (2007), Hrvatsko planinarsko društvo »Pusti Lobor« (2013) i dr. Značajno je arheološko nalazište. Iz razdoblja neolitika (sopotska kultura) potječu kamena sjekira i malj, a iz antike vojnička nadgrobna stela. Lokalitet Gora na brdu iznad Lobora kontinuirano je nastanjen od razdoblja srednjega brončanog doba. Pronađeni su stambeni objekti koji pripadaju kulturi polja sa žarama. Na mjestu gdje se danas nalazi crkva → Majke Božje Gorske otkriveni su tragovi života od prapovijesnoga razdoblja do danas. Istraženi su ostatci sakralnih građevina iz ranokršćanskoga, predromaničkoga, romaničkoga, gotičkoga i baroknoga razdoblja. Ostatci drvene crkve (IX. st.) te predromaničke oltarne pregrade, ukrašene pleternom ornamentikom (IX. st.), jedinstven su nalaz u tome dijelu Hrvatske. Na padinama Ivanščice nalaze se ostatci utvrda → Lobor (Pusti Lobor) i → Oštrc. Napuštene su nakon prestanka opasnosti od prodora Osmanlija, kada je obitelj Keglević u nizini podigla ranobarokni dvorac Loborgrad (→ Markušbrijeg). Područje današnje općine bilo je upravna općina u sastavu kotara Zlatar do 1918. Od 1962. do 1992. bilo je u sastavu općine Zlatar Bistrica, a 1993. ustrojena je današnja općina. Dosadašnji načelnici: Branimir Markulin (1993–94), Dragutin Labaš (1994–2001), Stjepan Vlahek (2001–03), Andrija Smetiško (2003–13), Božidar Markuš (2013–17) i Ljubica Jembrih (od 2017).

M. Novak