Zaprešić (grad)

plan Grada

župna crkva sv. Ivana Krstitelja, 2013.

zgrada općine

Zaprešić, grad u jugozapadnome dijelu Hrvatskoga zagorja i sjedište gradske uprave u sastavu Zagrebačke županije; 18 768 stanovnika. Smješten je u podnožju južnih obronaka Marijagoričkoga pobrđa, u blizini utoka rijeke Krapine u Savu. Nekadašnje selo u brdovečkoj općini koje se kao zagrebačko prigradsko naselje u drugoj polovici XX. st. razvilo u moderan grad, po broju stanovnika najveće je naselje na zagorskome području. Najznačajniji je i najstariji spomenik dvorac → Novi dvori zaprešićki, od 1851. imanje bana J. Jelačića, u sjevernome dijelu grada. Od sakralnih je objekata najstarija crkva sv. Petra Apostola, izgrađena 1869. u neogotičkome stilu, a novi su objekti crkva Blažene Djevice Marije Kraljice apostola, izgrađena 2005, i crkva sv. Ivana Krstitelja, izgrađena 2013. Od 1990. djeluje i protestantska Kristova crkva, smještena u vlastiti obiteljski centar, izgrađen 2004. U bližoj okolici grada nalaze se dvorci → Lužnica, → Januševec i Laduč u Gornjem Laduču. Grad je razvijeno industrijsko središte: keramička (→ Inker) i metalna industrija (proizvodnja lanaca) te proizvodnja tehničkih plinova (Messer Croatia Plin) i željezničkih skretnica, a djeluju i mnogobrojne obrtničke radionice. Razvoju poduzetništva namijenjene su zona Shopping City Zagreb (uz trgovački centar Westgate), Gospodarska zona Jug i Gospodarska zona Pojatno (sjeverno od grada). Od obrazovnih ustanova djeluju dvije osnovne škole, Srednja škola »Ban Josip Jelačić« i → Veleučilište »Baltazar« Zaprešić (osnovano 1998. kao Visoka škola za poslovanje i upravljanje »Baltazar Adam Krčelić«). Kulturne su ustanove → Pučko otvoreno učilište Zaprešić, → Gradska knjižnica Ante Kovačića i → Muzej Matija Skurjeni, smješten u nekadašnjoj žitnici Novih dvora. Sjedište je KUD-a »Ban Josip Jelačić« (1921), Tamburaškoga zbora »Gaj« (1982), Puhačkoga orkestra Zaprešić (razvio se iz limene glazbe vatrogasnoga društva osnovane 1950), Foto kino video kluba Zaprešić (1995), modelarskoga kluba (1970), mnogobrojnih udruga (Umjetnička udruga »Plemićka mladež«, 1999) i sportskih klubova. Zone rekreacije prostiru se južno od grada uz jezero Zajarki, nekadašnju šljunčaru, te sjeverno od grada (golfski teren u Novim dvorima, hipodrom i konjički klub Trajbar team). Lokalna su glasila časopis Zaprešićki špigl (1998) i mjesečnik Prigorski kaj (1994); radijska postaja osnovana je 1987, od 2015. emitira pod nazivom Z FM, a lokalni televizijski program emitira Televizija Zapad, osnovana 2009. − Zaprešić je kao selo (villa Zaprecheye) prvi put izravno spomenut u popisu crkvene desetine iz 1494, iako naznaka o crkvi sv. Petra na mjestu naselja ima i prije toga. Sve do potkraj XIX. st. bio je jedno od sela brdovečke općine, smješteno uz križanje ceste prema Brdovcu i ceste prema Novim dvorima i Kupljenovu. Razvoj je potaknula izgradnja željezničkih pruga Zidani Most−Zagreb (1862) i Zaprešić−Varaždin (tzv. zagorska pruga, 1886). Postao je sjedištem općine (do 1928. nazivala se »općina Brdovec u Zaprešiću«), dobio vatrogasno društvo (1901), prvu osnovnu školu (1904), Društvo za pučku prosvjetu (1907), ljekarnu (1913), osnovana je prva tvornica (1918, → Industrija mesnih proizvoda Zaprešić), otvorena pilana (1921). Za protumađarskih je nemira (→ narodni pokret 1903) na zaprešićkome kolodvoru 1903. bila spaljena mađarska zastava. Razvoj industrije intenzivirao se nakon Drugoga svjetskog rata. Najveća tvornica Jugokeramika (danas → Inker) otvorena je 1953, kao i tvornica Lanac, kemijska industrija Montkemija (danas Messer Croatia Plin) 1960, pogon Karbona iz Zagreba 1961 (u prostoru ugasle Industrije mesnih proizvoda), a željeznički pogon pružne regeneracije početkom 1970-ih. Veterinarska ambulanta otvorena je 1954, a Dom zdravlja 1955 (u današnjoj zgradi od 1960, a do 1966. i rodilište). U središtu je 1958. izgrađena prva višekatnica, zgrada kotarske, odnosno općinske uprave (danas Općinski sud), a 1963. osnovano je komunalno poduzeće, koje je 1964. uvelo vodovod. Današnje osnovne škole otvorene su 1954 (po projektu arhitekta Stjepana Planića), odnosno 1980, a dječji vrtić djeluje od 1964. Uz rastuću industriju i nove ustanove, širile su se i stambene zone. Prvi generalni urbanistički plan izrađen je 1971. Polovicom 1970-ih u sjevernome dijelu grada izgrađeno je naselje montažnih kuća (tzv. Marles), a potom i nova naselja stambenih zgrada Sjever i Sjever II. Po urbanističkoj koncepciji Zdravka Švigira, od početka 1980-ih sagrađene su u središtu nove javne zgrade i objekti (pošta, banka, tržnica, nova crkva, autobusni terminal, stadion), a nakon 2000. uređen je i središnji trg sa šetnicom. Stambeno naselje Novi dvori (montažne zgrade građene po kanadskome sustavu gradnje) počelo se graditi 2002. Po demografskome rastu, Zaprešić je jedno od najdinamičnijih naselja u Hrvatskoj. Na početku XX. st. imao je 1394 stanovnika (1900), s 4992 stanovnika 1971. postao je najvećim naseljem na području Zagorja, a u sljedeća dva desetljeća stanovništvo se utrostručilo (15 678 stanovnika, 1991). Takav nagli porast manje je posljedica priljeva ruralnoga stanovništva iz zagorske okolice, a znatno više rezultat razvoja Zaprešića kao satelitskoga naselja hrvatske metropole Zagreba.

LIT.: V. Goljački (ur.), Zaprešić (monografija), Zaprešić 2015.

M. Klemenčić